Mig33 Forum • Pogledaj temu - Čiča Goriot, Honore de Balzac
 
Prijavite se

Prijavite seRegistruj se

Gosti ne mogu chatati

Čiča Goriot, Honore de Balzac

Lektire za osnovnu i srednju školu

Čiča Goriot, Honore de Balzac

Postod vedad » Pet Mar 05, 2010 5:32 pm

Slika
Spisak svih lektira ovdje


HONORE DE BALZAC: OTAC GORIOT / ČIČA GORIOT


Bilješke o piscu:
Honore de Balzac francuski je romanopisac, pripovjedač i dramatičar. Rođen je 1799. godine u provinciji, pokušava u Parizu napraviti brzu književnu karijeru. Razočaran prvim neuspjesima i gonjen željom da što prije stekne renome i društveni ugled, ulazi u neuspjele investicije te se opterećuje dugovima za cijeli život. Možemo ga smatrati prvim modernim profesionalnim piscem. Utemeljio je tzv. kritički ili društveni realizam. Prijalazna je figura između romantizma i realizma - s jedne strane se u njegovim djelima pojavljuju melodramatične fabule, retorika, romantičke strasti, divlji individualizam, dok s druge strane unosi brižljivo dokumentirane, detaljne studije društvenog života, s točnim i autentičnim podacima. Najvažnije djelo mu je “Ljudska komedija”, grandiozna epopeja u kojoj, po uzoru na Dantea, nastoji sistematički klasicificirati panoramu svojih suvremenika i tadašnjeg društva. To je serija od 92 romana, s često sličnim ili istim likovima, a ti romani se dijele u tri grupe: Studije običaja, Filizofske studije i Studije braka. Najpoznatija djela su mu: „Otac Goriot“, „Seoski liječnik“, „Sjaj i bijeda kurtizana“.

Vrsta djela:
Obiteljski roman

Mjesto radnje:
Pariz

Vrijeme radnje:
1819. - 1820. g.

Tema:
Ljubav oca Goriota prema kćerima koje ga iskorišavaju.
Želja mladog čovjeka iz provincije da uspije u velikom gradu.

Problematika koja se obrađuje u djelu:
Očinska ljubav koja ne poznaje granice.
Želja za uspjehom.
Posesivna ljubav oca prema kćerima.
Odana i slijepa ljubav oca prema kćerima.
Amoralnost, moralni pad čovjeka.

Inspiracija iz sličnog djela:
Shakespeareova tema iz “Kralja Leara”, koji se lišava svega da bi njegove
nezahvalne kćeri mogle ostvariti svoje ambicija.

Struktura djela:
Struktura je dramska što pisac i sam naglašava. Satoji se od šest
poglavlja: Pansion, Dva posjeta, Ulazak u otmjeno društvo, Bježismrt,
Dvije kćeri, Očeva smrt.

Bilješke o djelu:
Prvi dio započinje opisom pansiona gospođe Vanquer, u kojem se vidi
Balsacova privrženost realizmu.

Citat:
“Ukratko, tu caruje bijeda bez poezije, bijeda škrta, šutljiva, otrcana.
Ako u njoj još i nema blata, ima mrlja, ako i nije poderana i prljava,
zato će se ubrzo raspasti od trulosti.”

Pisac opisuje Eugenea de Rastignaca i govori kako on, iako plemić, nema
baš previše novca. Dalje piše kako je Eugene bio marljiv i rano je shvatio
da će se u životu naraditi.

Vautrin daje opise društva i parižanki, licemjerja i pokvarenosti te moralne
izopačenosti.

Citat:
”Ako imate smolu da ukradete bilo što izložit će vas na trgu pred palačom
pravde kao čudovište, ukradete li milijun u salonima slaviti će vas kao
utjelovljenje kreposti”.

Rastignac zna ponekad izgubiti samopouzdanje i vidjeti sebe u ulogama
koje ga ne zadovoljavaju. Zamišlja se kao činovnik i boji se kako neće
moći doći u visoko društvo zbog nedostatka novca.

Vikontresa de Beauseant mu savjetuje da bude beskrupulozan prema
svijetu, jer svijet je hladan i ravnodušan prema slabićima, a boji se
okrutnika.

Citat:
”Udarajte bez milosti, pa će vas se svi bojati”.

Rastignac saznaje istinu o Goriotu i uzima ga pod svoju protekciju,
a kasnije se dvoji jeli dobro postupio kada je napisao pisma.

Dio koji najbolje opisuje ljubav Goriotovu prema kćerima:

Citat:
“Čekam ih na mjestu kuda će proći, srce mi mahnito lupa, kada naiđu
njihove kočije, ja se divim njihovim haljinama, one mi na prolasku dobace
osmjeh, koji pozlati moj život kao da na nju padne zraka divnog sunca.
Volim konje koji ih vuku, i htio bih biti psić što ga drže na koljenima
Živim od njihove radosti.”
Sestre sa počinju optuživati međusobno kako bi okaljale jedna drugu.
Delphine kazuje istinu o životu sebe i ostalih njoj sličnih žena.
Eugene uspjeh želi više od ičega. Delphine Povjeava Eugenu svoje želje.
Anastasia čak i ljubav gleda kroz prizmu novca. Eugene shvaća kakve su
uistinu parižanke.

Goiriot samome sebi priznaje kakve su njegove ljubljene kćeri, i postaje
svjestan svoje pogreške. Goriot na kraju umire, a kćeri mu ne dolaze na
sprovod, na što Eugene izaziva društvo.

Citat:
”Oči mu gotovo žudno za prostor među… tamo gdje je živio ovaj otmjeni
svijet, u koji se želio probiti… A sada je na nama dvama red”

I kao prvi čin svoga izazova društvu Eugene pođe na večeru kod gospođe
de Nuavgen.

Analiza likova:
Goriot
Bivši tvorničar tjestenine, bogat i sretan; stanovnik pansiona Vanquer.
Gotovo do ludila voli svoje kćeri, i ništa ne može potisnuti njegovu ljubav
prema njima. U svojoj ljubavi nema granica, dao bi im sve pa čak i svoj
život. Ponosan je, ali ponos gubi pred kćerima. Kaže da ih voli više nego
što Bog voli svijet, zato što svijet nije lijep kao Bog, a kćeri su ljepše od
njega. Njegova ga neizmjerna ljubav vodi u propast, smrt i neimaštinu.

Eugene de Rastignac
Mladić iz provincije, željan bogatstva i uspjeha u velikom gradu.
Častoljubiv i ponosan. Odstupa od morala i podređuje ga uspjehu.

Delphibe i Anastasie
Goriotove kćeri, dvolične i pohlepne, bez morala, bez ljubavi prema ocu
koji im je dao sve. Željne samo ljubavi mladih plemića i novca, te uspjeha
u društvu.
znanje je tek onda znanje kada se stiče naporom vlastite misli a ne pamćenjem.
Korisnikov avatar
vedad
Mig33 Admin
Mig33 Admin
 
Postovi: 637
Pridružio se: Sre Feb 10, 2010 1:16 pm
Lokacija: Brčko
Mig33 Nik: r3st4rt
Mig33 level: 0

Re: Čiča Goriot, Honore de Balzac

Postod vedad » Pet Mar 05, 2010 5:33 pm

HONORE DE BALZAC: OTAC GORIOT / ČIČA GORIOT


Bilješka o piscu:
Honorè de Balzac je jedan od najvećih predstavnika realističkog romana u svjetskoj književnosti, rodio se 20. V. 1799. u Toursu, a umro 18. VII. 1850. u Parizu. Trebao je postati bilježnik ili odvjetnik, ali se za rana dao na književni rad. Napisao je stotinjak romana i pripovijedaka, ocrtao sve društvene slojeve svog doba i stvorio preko dvije tisuće lica. Njegova djela: “Les choauans”, “Etudes des moeurs”, “Le scenès dela vie privèe”, “Le curè de Tours”, “L’ illustre gaudissart”.

Bilješke o djelu:
»Čestit čovjek – građanski pansion – 600 franaka rente – lišio se svega u korist svojih kćeri, od kojih svaka ima po 500 000 franaka rente, umire kao pas.« Balzac je paralelno razvio dvije fabule, jedna je bijedan pansion gđe Vauquer a druga je u bogatim i elegantnim salonima pariških četvrti. Balzac najprije daje detaljan opis same sredine u kojima se njegovi likovi kreću, opis okoliša, kuće, opis vanjskog izgleda zgrade, opis unutarnjih prostorija i onda postepeno razvija atmosferu u kojoj se pojavljuju i sami likovi. I u opisu likova Balzac najprije polazi od vanjskog opisa koje veže s psihološkim osobinama, onda karakter pojedinog lika, njegovo matrijalno stanje, njegovo porijeklo…

U Čiči Goriotu nailazimo na tri fabule:
Prva fabula vezana je uz nesretnu sudbinu bivšeg tvorničara rezanaca, koji se odrekao svega samo da bi bogato udao svoje dvije kćeri. Međutim one nakon što su postigle uspjeh počinju se stidjeti vlastitog oca i pošto su mu izvukle i poslijednji novčić puštaju ga da umre u bijedi i samoći kao napušten pas.

Druga fabula je priča o mladom provincijskom plemiću Eugène de Rastignacu, koji je došao u Pariz pun ideala i očaran pariškom gospodom odlučuje da napusti svoje ideale i da se suoči sa životom kakvim ga on želi.

Treća fabula se vrti oko bivšeg robijaša Vautrina koji uvjerivši se u pokvarenost ljudskog društva odlučuje uzeti pravdu u svoje ruke ne posustajući ni pred ubojstvom ako je potrebno za postizanje ciljeva. U tako komplicirano razrađenom romanu teško je raspoznati koji je od njih glavni lik.


Kratki sadržaj:
Djelo počinje opisom penziona gđe Vauquer. Pisac pomno opisuje penzion, okoliš, prostorije u penzionu itd. U Pariz je došao mladić iz plemićke obitelji koji želi studirati pravo, nastanio se i on u penzion. U penzionu se nalaze još i bivši proizvođač rezanaca čiča Goriot te bivši trgovac Vautrin. Na početku su se svi divili čiči Goriotu na njegovoj odjeći i na srebrnini koju je imao u ormaru, ali nakon nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. Čiča Goriot ima i dvije kćeri koje je uspio udati u bogato društvo, i na njih je potrošio i zadnji novčić. Mladi Rastignac napušta svoje ideale i okreće se Parizu i njegovom otmjenom društvu. On doznaje da u Parizu ima rođakinju po imenu Beausèant i od nje traži pomoć da mu ona pokaže put do uspjeha u bogatom društvu. Ona ga upoznaje sa jednom od kćeri čiče Goriota, Anastasie. Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa koji je dolazio kod nje. Jednom prilikom dok je kod nje bio Rastignac iz jedne prostorije izađe Čiča Goriot i Rastignac je upita šta ona ima s Goriotom, i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod gđe de Restaud. Kad je Rastignac to ispričao svojoj rođakinji kako se gđa de Restaud ponijela prema njemu, ona odluči da će ga upznati sa drugom Goriotovom kćerkom groficom Delphine de Nucingen. U međuvremenu pojavio se tu i Vautrin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti do svog cilja, on mu savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. Vautrin je pronašao i žrtvu koja bi to mogla biti, trebao je to biti brat gđice Victorine. Međutim Rastignac nije htio niti čuti za to. Jedne se večeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine, a ona ga je očarala na prvi pogled. Od tog dana Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajući o njenom ocu. A kad je dolazio doma odmah je odlazio reći čiči Goriotu šta je rekla za njega, a on je bio presretan, iako su ga obje kćerke odbacile on je živio samo za njihovu sreću. Vautrin se nije slagao s Rastignacovim načinom na koji on pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uništiš da će on tebe. Rastignac je tražio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom društvu, one su mu poslale i zaželile mu sreću. Nakon toga u penzionu se doznalo da je Vautrin odbjegli robijaš i prijavili su ga, tako da je Vautrin zauvijek nestao iz penziona. Delfine nikad nije dolazila vidjeti oca, tek pred njegovu smrt ga je došla vidjeti. Goriot je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju, kako je sretan zato jer su i one, a nikad nije rekao ništa protiv njih iako su ga »pokrale«. Kad je umro čiča Goriot na pogreb su došle samo prazne kočije njihovih kćeri sa slugama unutra jer one nisu mogle, jer su došle rano ujutro sa plesa i morale su spavati. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju koji nije nikad protiv nikog rekao ništa loše, i vidio je da je Vautrin imao pravo da protiv takvog svijeta ne možeš ići »pješice« i okrene se prema veličanstvenom Parizu i reče: »Sad je na nama dvoma red!«


Analiza likova:
Eugène Rastignac:

Citat: (str. 34.)
“Eugène de Rastignac, tako se zvao, bio je jedan od onih mladića koji se iz
nevolje privikavaju na rad, koji od najranije dobi shvaćaju nade što ih
roditelji u njih polažu, te sebi pripremaju lijepu budućnost već sada
proračunavajući buduće kretanje društva, kako bi bili prvi koji će ga
dokraja iskoristiti.”

Citat: (str. 38.)
“Eugène de Rastignac imao je posve južnjačko lica, bijelu put, crnu kosu,
plave oči. Njegov način izražavanja, ponašanje i uobičajeno držanje
odavali su sina plemenite obitelji gdje su prvim odgojem bile obuhvaćene
samo tradicije dobrog ukusa. Ako se i štedio na odjeći, ako je u obične
dane i nastojao pohabiti odjela sašivena prošle godine, svejedno je
pokatkad mogao izaći i kao otmjen mladić. Obično je nosio stari kaput,
iznošen prsluk, neuglednu crnu, izblijedjelu, nemarno svezanu studensku
kravatu, hlače u skladu s ostalim i zakrplljene čizme.”

Čiča Goriot:

Citat: (str. 41.)
“Čiča Goriot, starac otprilike od šezdeset i devet godina“

Citat: (str. 43.)
“Uostalom, njegovi su mesnati, nabrekli nožni listovi, kao i dugi istaknuti
nos, nagovještali neke duševne osobine do kojih je udovicama, čini se,
bilo stalo, koje je potvrđivalo njegovo mjesečasto i bezazleno,
dobrodušno lice. Mora da je bio čvrsto građena životinja kadra da svoj
duh izoštri u osjećaju. Kosa, počešljana na razdjeljak, koju mu je
vlasuljar politehničke škole svako jutro dolazio naprašiti, na pet mu se
mjesta spuštala na nisko čelo i lijepo ukrašavala lice. Premda je djelovao
malčice neotesano, bio je tako pomno dotjeran, tako je obilato trošio
duhan, pušio ga kao čovjek siguran u to da će mu kutija za duhan uvijek
biti puna makube.”

Vautrin:

Citat: (str. 34.)
“... čovjek od svojih četrdesetak godina koji je nosio crnu vlasulju, boji
zaliske, izdavao se za bivšeg trgovca, a zvao se gospodin Vautrin.”

Citat: (str. 40.)
“Znao je ili je ponešto nagađao o poslovima onih koji su ga okruživali,
dok nitko nije mogao proniknuti ni u njegove mislini ni u njegove
poslove.”

Dojam o djelu:
Djelo je po meni fantastično jer se u njmu isprepleću ljubav koja nije uzvraćena i želja za uspjehom koja je tako blizu a tako daleko. U čemu je Goriot pogriješio da je za uzvrat umjesto ljubavi kćerka dobio to da se one njega srame. Dali su se one osjećale kao psi na uzicama od prevelike ljubavi ili je tu pitanje odgoja, previše popuštanja i udovoljavanja njihovim hirovima? Na to je pitanje teško dati odgovor. S druge strane dolazi teška borba mladog studenta koji nema neko bogatstvo da uspije u društvu gdije je glavna sreća novac. Da je on iz jedne obitelji koja ima novaca za njemu priuštiti toliko da se on zabavlja i troši koliko želi sigurno se ne bi spominjala borba za uspijeh, nego bi bilo puno lakše imao bi onu “otskočnu dasku “koja omgućava uspjeh. Teško je razdvojiti ono što je bitno u djelu. Ali ono šta je sigurno točno to je ono da je i danas takvo stanje u svjetu. Ako ti previše poklanjaju ljubavi i pažnje da ćeš se osjećati kao u kavezu i da ćeš pobjeći, isto tako ako imaš moć i novac dobar i ugodan život ti je zajamčen, a ako ne onda se moraš boriti za postić makar pola od onog o čemu sanjaš.
znanje je tek onda znanje kada se stiče naporom vlastite misli a ne pamćenjem.
Korisnikov avatar
vedad
Mig33 Admin
Mig33 Admin
 
Postovi: 637
Pridružio se: Sre Feb 10, 2010 1:16 pm
Lokacija: Brčko
Mig33 Nik: r3st4rt
Mig33 level: 0


Povratak na Lektire

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju



REKLAME







Dizajn i prilagodbu web portala "Mig33 Forum" odradili IT SOLUCIJE. Profesionalni web dizajn po niskim cijenama. Kontakt: +38762/123-101.
cron